FILMSKA KRITIKA: Drama našeg postojanja - "Ruski konzul", režija Miroslav Lekić, Srbija, 2024.
TO da je Lekićev "Ruski konzul" dobar primer pravog političkog trilera i to ne samo po domaćim nego i po međunarodnim standardima ne znači da iza njega ne stoji gromada jedne civilizacijske tragedije kojoj upravo svedočimo i koja po svojim razmerama daleko nadilazi žanrovske i profesionalne okvire bioskopa.
Da se ne tiče srpske sudbine na Kosovu i Metohiji bio bi to svetski filmski događaj i ne bi ga mimoišao nijedan festivalski selektor. Videćemo kakva će mu biti sudbina. Ovako, ne sumnjam da će osvojiti srpsku i neke srodne publike svojim čistim i do bola jasnim filmskim jezikom kojim se iskazuje drama našeg postojanja. Iako je vodilja ove dramaturgije čista istina, više nego opipljiva stvarnost sa kojom se gotovo svakodnevno suočavamo na KiM, mi tim slikama svedočimo bez daha, kao da ih prvi put vidimo i čujemo, što samo svedoči da još nismo ni izbliza svesni dubine ponora u koji se zajedno sa ovim filmom survavamo. Ovaj prizor traje više od stoleća i upravo dostiže svoj vrhunac, a mi smo još zbunjeni, još se osvrćemo za nekim pregovorima i samitima kao da u pitanju nije biti ili ne biti - svih nas i našeg bića! Naše kuće i adrese. Naše glavne vertikale. Našeg postojanja u vekovima vekova. Ovaj film nije tu da nas zabavi, čak ni da nas opomene, nego da nas ošajdari i digne na noge, ukoliko u nama još iole snage ima.
Iako je vremenski upućen na sedamdesete i osamdesete godine prošlog veka i donekle poštuje vremensko-prostorni kontekst jednog slabog i konfuznog štiva, "Ruski konzul" Miroslava Lekića (scenaristi su još i Vladimir Tabašević i Igor Bojović, što valja podvući s obzirom na to da je posao pisanja morao biti obavljan "ab ovo", što znači iz temelja, "od nule" kaže sam Lekić, što se i jasno vidi) događa se u nemilosrdnom sada, stvara i održava ritam zapanjujućih deonica, u kojima se prožimaju strah i srdžba, neverica i surova realnost, svemoć laži i nemoć odbrane. Idealni okviri za "politički triler" (junak protiv tajanstvene sile u kojoj se, pre ili kasnije, otkriva gola politička represija), koji je, kako nalaže divlja i bezobzirna arnautska tiranija smišljena i pokrenuta u svesti jugoslovenskog komunističkog Mabuzea, baš na samoj ivici horora, jer prisustvujemo scenama od kojih se diže kosa na glavi. Sada više nema sumnje da je u pitanju bio pakleni plan jedne bolesne srbofobije i njenih domaćih slugu; da je višegodišnju mafijašku hidru od koje je stvorena monstruozna kriptodržava za totalno uništenje i izgon svega srpskog iz jezgra njegove postojbine, gepolitički strasno postavljao i sistematski podsticao Josip Broz Tito, najveći (ne i jedini) krivac za "kosovski karakazan", kako bi rekao Vuk Drašković, koji je svoj roman "Ruski konzul" sastavio i na svijet izdao upravo u trenutku kad je zasmetao Brozovoj dubokoj i paralelnoj državi, koja ga je dobrano nadživela (1988).
O tom "ruskom konzulu", istorijskoj ličnosti Ivanu Stepanoviču Jastrebovu (1839-
Sva je sreća da se ova ekipa nije mnogo obazirala na roman "Ruski konzul" koji joj je dodeljen možda i zbog "geopolitičkih realnosti" koje plamte u blizini (na jednom mestu se kaže "Rusija će opet postati Rusija, a Kosovo će opet biti srpsko"), nego se latila ozbiljnijeg posla da od jedne smušene ekstenzije Draškovićevog "Noža" odabere samo filmski vredne momente i onda prihvati ozbiljan umetnički izazov, jer povod, kosovski požar, koji preti da zapali ceo Balkan i ko zna šta sve još, zahteva najveću odgovornost.
"Politički triler", žanr osnovan na stvarnim činjenicama, čije je su visoke standarde uspostavili Roman Polanski (Ghost Writer, 2010) i naročito klasik ovog žanra Kosta Gavras (najnovije što smo od njega videli bio je film Adults In the Room na Festu 2020), koji je umeo da se hrabro suprotstavi Evropskoj uniji u doba izolacije i pretnji Grčkoj. Sada ovom visokom društvu teži i "Ruski konzul" čija je međunarodna sudbina neizvesna u zlim vremenima "političke korektnosti", ali ne sumnjam da će naići na najbolju moguću recepciju kod kuće, gde je i najpotrebniji.
ŠOK U UKRAJINI: Zelenski bi mogao da bude optužen, sve će biti poznato posle 20. maja
PREDSEDNIK Ukrajine Vladimir Zelenski bi mogao biti optužen za podrivanje demokratije u Ukrajini nakon što mu mandat istekne 20. maja.
19. 05. 2024. u 08:47
NjUJORK TAJMS: Rusi prešli severnu granicu takvom brzinom i snagom, Ukrajinci bili potpuno iznenađeni
OFANZIVA ruskih snaga na harkovskom pravcu pokazala se toliko brzom i snažnom da im oskudne odbrambene strukture Ukrajine nisu postale prepreka, a osiromašeni redovi ukrajinskih oružanih snaga nisu bili spremni da brane svoje položaje, piše Njujork tajms.
19. 05. 2024. u 07:38
KAKO JE KOSOVO I METOHIJA DOBILO IME? Različito poreklo i velika simbolka - naziv koriste SAMO SRBI
KOSOVO i Metohija veoma su značajan deo srpske istorije i tradicije, ali retki su oni koji znaju kako je tako važno podneblje našeg postanka i identiteta dobilo ime. Obe reči u nazivu nađe južne pokrajine imaju različito poreklo i veliku simboliku.
18. 05. 2024. u 11:47
Komentari (0)